Category: Preservación de Idiomas Nacionales
-

Mineduc najin nsamaj richin yerub’än rutzil ri taq tijob’äl wakami kan k’ïy yan tijob’äl keb’än rutzil chuwäch kan ri juna’ 2023
Armita richin Iximulew, 11 richin ri ik’ junio (AGN).- Ri tijoxela’ richin oxi’ tijob’äl tijonem ri kichapon samaj chupam ri complejo educativo ri k’o chi la’ pa ruq’a’ tinamït Naxombal, chupam ri tinamït Senahú, Alta Verapaz, nikib’än gozar ruma xb’an yan rutzil rupam ri tijob’äl richin ruk’ulik ri tijonïk. Kaji’ yan ik’ tik’o tib’an ri…
-

Nejenel te Qtanum te Paxil kxel tq’on toklen aq’untj tu’n telb’an jni’qexju’ ja jatu’me’ te’kxe’ xjal toj tz’eib’il witzb’aj
Qtanu te Paxil, 27 te txjawel mayo (AGN).- Toju’ yol ex kyojqe’ jni’ q’il tqanel toj lunes tu’n nejenel kye jni’ xq’uqel, Francisco Jiménez, toj nin ja te tnom, tma qa naqx tzaqpinqe’ ja te tz’eisb’il witzb’aj (SP). Jiménez ti’xix yole nim te’ tku’b’ tchik’b’an qa tla’ nxiju’ puaq tu’n telb’an ja, ak’a’j aq’olmil ex…
-

Ri chanpomal nsamaj pa ruwi’ ri mejoras urgentes chupam ri Sistema Penitenciario
Armita, 27 richin ri ik’ mayo. (AGN).- Chupam ri tzijonem talutzijob’äl ri xya’ox re’ luq’ij re’, ri chitüy winäq richin Ajq’atatzij, Francisco Jimémez. Chupam ri Palacio Nacional richin ri B’anb’äl, xch’on pa ruwi’ ri estado de abandono ri xkil chupam ri Sistema Penitenciario (SP). Jiménez man kan ta xrajo’ xuya’ rutzijoxkil taq xch’on chi rij…
-

“Nqo tzalaje te’ tjaw qqo’ne tjpel kjaye’ teye, se’nkuxteye jaw tjqo’ne tjpeye”el tja tnom qeye’”, chi tnom Xinca te Nejenel Ar’evalo
Twi’ nin tmon te Qtanum te Paxil, 14 jun (AGN).- Aju’ tnej nyolen toj tb’i tom kye qwinaq Xinca, k-k’am aju’ nejenel te Qtanum te Paxil Bernardo Ar’evalo, toj tnom te Santa Rosa. Toj jun yol b’aj toj kojbil te San Juan te Arana, te tnom de Cuilapa, aju’ tnom kye Xinca xi tq’on chjonte…
-

“K’in kikotem xqajäq ri ruchi’ jay richin ri qachoch, achi’el rat xajäq ruchi’ jay richin ri nimak’amajay”, nub’ij ri tinamït xinca chire ri chanpomanel Arévalo.
Armita, 24 richin ri ik’ mayo (AGN).- Ri rajpopi’ amaq’ richin ri tinamït Xinka xuk’ul ri chanpomanel, Bernardo Arévalo, chupam ri tinamital richin Santa Rosa. Pa jun retmolaj ri xib’anatäj chupam ri ruq’a’ tinamït San Juan de Arana, richin ri tinamït Cuilapa, Ri tinamït xinca xumatyoxïk ru’aponem ri chanpomanel, akuchi’ xkiya’ rejaqalem ri rusamaj chupam…